U Gradskoj biblioteci Travnik održana promocija knjige „Semiotika Bosne“ prof. dr. Senadina Lavića

U okviru kulturne manifestacije „Ilhamijini dani 2025“ u Gradskoj biblioteci Travnik održana je promocija knjige „Semiotika Bosne – etnofaulizam, nasilje i strah u krivotvorinama hegemonije“ autora prof. dr. Senadina Lavića, redovnog profesora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Travnik.

O knjizi su govorili prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, doc. dr. Abdel Alibegović, docent Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Amer Osmić, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kao i autor prof. dr. Senadin Lavić redovni profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. U ulozi moderatora bio je prof. dr. Dženan Kos, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Travnik i SBK.

Prof. dr. Turčalo kazao je da se „na prvi pogled može učiniti da je knjiga ‘Semiotika Bosne’ autora Senadina Lavića strogo teorijsko djelo namijenjeno uskom krugu čitalaca. Međutim, čitajući, otkrivamo tekst koji jasno i precizno artikuliše ono što mnogi osjećamo već decenijama  ̶  da se borba za Bosnu i Hercegovinu ne vodi samo na teritoriji ili u institucijama, već i kroz jezik, značenja i narative koji oblikuju identitet. Kroz analizu jezika, prof. dr. Lavić nas podsjeća da velike katastrofe ne počinju oružjem, već riječima  ̶  kroz male pomake u značenju, kroz metafore koje pripremaju teren za nasilje. U tom smislu, riječ nije samo sredstvo izraza, već potencijalno oružje ili štit, ovisno o tome kako je koristimo“.

„Ohrabrujuće je“, zaključio je prof. dr. Turčalo, „što ova knjiga pokazuje da nismo osuđeni na unaprijed zadate narative. Jezik može biti i instrument odbrane države i identiteta, a smisao i nada mogu se vratiti upravo riječima“.

Doc dr. Abdel Alibegović istakao je da „‘Semiotika Bosne’ predstavlja značajan iskorak i ozbiljan pokušaj prof. dr. Senadina Lavića da razotkrije i demistificira lažne narative, konstrukcije, termine i sintagme koje oblikuju naše razumijevanje Bosne. Naš prostor znanja je duboko kontaminiran, a ovo djelo nastoji ukazati na to i usmjeriti nas ka promišljenijem pristupu vlastitom identitetu i historiji. Autor u svojoj knjizi postavlja važno pitanje: može li se probuditi bošnjačko misleće biće, prevazići blokade i izaći iz stanja pasivnosti? Njegova analiza nije suhoparna – naprotiv, ‘Semiotika Bosne’ je živa i primjenjiva, i kao takva predstavlja prijeko potreban projekt za naše vrijeme“.

Također, doc dr. Abdel Alibegović, kazao da „autor u svojoj knjizi piše o procesu ‘bosnizacije’ Bošnjaka i potencijalu Bosne kao države o kojoj svi sanjamo. Ovaj proces je zajednički, u kojem svi učestvujemo, a cilj je doseći puni kapacitet onoga što Bosna zaista jeste. Autor hrabro i strpljivo iznosi svoje ideje, s poštovanjem, ali i visokom dozom samopoštovanja. Ne zatvara ih u kabinet, već ih dijeli široj javnosti, pozivajući na refleksiju i daljnju diskusiju. Sljedeći korak bit će organiziranje razgovora o knjizi, čime autor omogućava dublje uviđanje i interpretaciju svojih misli“.

Prof. dr. Amer Osmić je istakao da „autor poziva čitaoce da zajedno razmišljaju, a najvažnija nagrada autoru je upravo razgovor o knjizi. U ‘Semiotici Bosne’, prof. dr. Lavić koristi semiotičke alate ne samo kao akademski ukras, već kao stvarnu metodu za dekodiranje bosanske stvarnosti. On pokazuje kako jezici, simboli, rituali i arhitektura nisu samo kulturni ukrasi, već ključni za razumijevanje dubljih društvenih struktura. Autor upozorava da onaj ko ne čita vlastite znakove, osuđen je da ih interpretiraju drugi – a tu interpretaciju, nažalost, živimo već više od 200 godina“. Prof. dr. Osmić zaključio je da „ova knjiga dolazi u ključnom trenutku, kada se istina često prikriva agresivnim narativima, dok bosanska semiotika često biva razarana banalizacijom“.

Prof. dr. Senadin Lavić kroz svoje dugogodišnje djelovanje, javne nastupe i autorske radove, dosljedno gradi prostor za slobodnu misao i odgovorno tumačenje bosanske stvarnosti. Njegova predanost razvoju kritičke svijesti i očuvanju kulturnog identiteta predstavlja čin intelektualne hrabrosti i odgovornosti. Ostajući vjeran uvjerenju da se pravo na vlastiti narativ ne traži, već brani – znanjem, istinom i jezičkom preciznošću – prof. dr. Lavić vraća našem društvu ono što mu je decenijama oduzimano, a to je izgubljeno dostojanstvo.